| Abstract | U sklopu ovoga rada, istraživan je mezozojski slijed karbonatnih naslaga u odobalju južnog Jadrana između Palagruže, Mljeta i Visa. Cilj rada je istražiti distribuciju facijesa mezozojskog slijeda naslaga te rekonstruirati paleogeografski odnos Jadranske karbonate platforme i pelagičkog bazena. Istraživanje je provedeno na temelju seta seizmičkih profila, podataka iz šest bušotina i objavljenih radova. Facijesna analiza paleogeografskih jedinica korištena je za analizu elemenata naftnogeološkog sustava u južnom Jadranu. Različiti seizmički facijesi definirani su na temelju amplitude, frekvencija i paleogeografskog položaja. Korelirani su s definiranim taložnim okolišima u bušotinama. Na seizmičkim podatcima kartirani su glavni stratigrafski horizonti definirani na bušotinskim podatcima, a to su srednjotrijaska diskordancija, krovina donjojurskih naslaga, krovina gornje jure i krovina mezozojskog slijeda naslaga. Po kartiranim stratigrafskim horizontima konstruirane su strukturne i paleogeografske karte. Dijelovi karbonatne platforme i dubljevodnog bazena kao i utjecaj solne tektonike i kenozojskih tektonskih pokreta na podzemne strukture jasno su vidljivi na seizmičkim podacima. Paleogeografskom rekonstrukcijom definiran je rub karbonatne platforme, glavna grebenska barijera, distribucija različitih grebenskih facijesa i zaštićenog dijela platforme, karbonatni padinski facijesi i facijesi pelagičkog bazena. Na temelju ove rekonstrukcije razmatrani su potencijalni „play“-evi i naftnogeološki elementi istraživanog područja. Opisani „play“-evi su „play“ padinskih naslaga, „play“ paleogeografskih strukturnih uzvišenja i „play“ solnih dijapira. |
| Abstract (english) | Mesozoic carbonate succession in the offshore area of the Southern Adriatic, between Palagruža, Mljet, and Vis Islands was investigated. The aim was to map the distribution of facies within the Mesozoic succession and to reconstruct the paleogeographic relationship between the Adriatic Carbonate Platform (ACP) and the pelagic basin. The research utilized a set of seismic profiles, data from six wells, and data from published works. Facies analysis of paleogeographic units was used to analyse elements of the petroleum system in the Southern Adriatic. Various seismic facies were defined based on amplitude, frequency, and paleogeographic position. Correlations were made with defined parts of depositional environments in boreholes. Main stratigraphic horizons were identified from borehole data and interpreted on seismic data, including the Midd-Triassic unconformity, Top Lower Jurassic, Top Upper Jurassic, and Top Mesozoic succession. Structural maps and a paleogeographic map of stratigraphic horizons were constructed. Parts of the carbonate platform and deep-water basin, as well as the influence of salt tectonics and Cenozoic movements on subsurface structures, are clearly visible in seismic sections. Paleogeographic reconstruction revealed the margin of the carbonate platform, main reef barrier, distribution of different reef facies, restricted part of the platform, carbonate slope facies, and pelagic basin facies. Based on this reconstruction, three potential petroleum plays, and all their petroleum system elements of the study area were comprehensively defined. Plays include slope deposits, paleogeographic structural highs, and salt diapirs. |
