Uloga mikroorganizama u procesu dolomitizacije

završni rad

• Naslov: Uloga mikroorganizama u procesu dolomitizacije : završni rad
• Autor: Karla Ključarić
• Mentor: Dunja Aljinović (mentor)
• Član povjerenstva: Dunja Aljinović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Duje Smirčić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Uroš Barudžija (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Rudarsko-geološko-naftni fakultet; (Zavod za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo; Geološko inženjerstvo

Sažetak

Postanak dolomita, bilo kao minerala ili stijene, tema je brojnih znanstvenih istraživanja, a još uvijek ne postoji jedinstveni model za proces dolomitizacije. Ovaj rad sažima povijesni pregled geneze dolomita prema McKenzie i Vasconcelos (2009). Suvremena istraživanja sugeriraju da mikroorganizmi mogu igrati ključnu ulogu u dolomitizaciji pod specifičnim uvjetima okoliša. Mikrobijalna aktivnost može potaknuti taloženje dolomita na niskim temperaturama, a mikrobijalna okruženja u geološkoj prošlosti mogu inicirati precipitaciju primarnog dolomita. Sedimentni slijed na Velebitu (Brušane) ukazuje na moguću ulogu mikroorganizama u procesu dolomitizacije. Istraženi dolomitni slijed upućuje na taloženje u niskoenergijskom okolišu, poput izolirane karbonatne platforme ili lagune. Precipitacija dolomita pri niskim temperaturama može biti povezana s mikroorganizama, a očuvana primarna struktura jedna je od ključnih karakteristika permskog dolomita. Suprotno tome, trijaski dolomiti pokazuju slabiju očuvanost primarne strukture, što ukazuje na manje povoljne uvjete dolomitizacije. Taloženje dijela permskog dolomita prepoznato je zbog prisutnosti isušenog mulja i mikrobijalnih lamina, što omogućuje pretpostavku o singenetskoj dolomitizaciji. Primarna dolomitizacija mogla je biti potaknuta snižavanjem morske razine, što sugerira dolomitizaciju po sabkha modelu. Međutim, šupljine otapanja u gornjopermskim dolomitima ukazuju na dijagenezu vadozne zone, što je u suprotnosti s evaporitnim uvjetima. Stoga je potrebno razmotriti nove uzroke dolomitizacije, uključujući ulogu mikroorganizama. Postoje sugestije da mikrobijalno katalizirajući procesi mogu dovesti do niskotemperaturne dolomitizacije bez potrebe za ekstremnim uvjetima prezasićenih otopina.

• Ključne riječi: dolomit; mikroorganizmi; trijas; perm; Brušane; dijageneza
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:169:159090
• Studijski program: Naziv: Geološko inženjerstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka geološkog inženjerstva (univ. bacc. ing. geol.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-01-15 11:30:25