Pages
-
-
Origin, fate and transport modelling of nitrate in the Varaždin aquifer
-
Igor Karlović Over the last decades, high nitrate concentrations in Varaždin alluvial aquifer raised public concern regarding groundwater quality. The aquifer is the main source of drinking water for the local population in the Varaždin County in NW Croatia. For better understanding of nitrate distribution in groundwater and formulating appropriate management strategies for groundwater quality protection, it is necessary to investigate the origin, fate, and transport of nitrate within the Varaždin...
-
-
Paleookolišna rekonstrukcija slivova Karinskoga mora, Novigradskoga mora i Velebitskog kanala tijekom holocena
-
Ozren Hasan Istraživano područje obuhvaća četiri sliva na području Ravnih kotara i Bukovice, a vodotoci utječu u Karinsko more, Novigradsko more ili Velebitski kanal. Na četiri lokacije prikupljene su neporemećene jezgre nekonsolidiranih morskih sedimenata pomoću plutajuće platforme s tornjem, vitlima i klipnim korerom, a u pripadajućim slivovima petnaest kopnenih jezgara ili profila. Navedeno područje istraženo je podmorskim geofizičkim metodama. Uzorci su analizirani geokemijskim,...
-
-
Parametarska kvantifikacija hidrogeoloških svojstava klastičnih naslaga na primjerima pokusnih polja u sjevernoj Hrvatskoj
-
Kosta Urumović U ovom radu od eksperimentalnih metoda izračuna hidrauličke vodljivosti verificirana je točnost Hazenove i Beyerove jednadžbe, te je pokazano da originalne metode Slichtera i Terzaghija daju realne vrijednosti hidrauličke vodljivosti, a njihovi oblici kakvi se u literaturi koriste zadnjih godina donose podcijenjene vrijednosti. Primjenom USBR metode potvrđena je njena redovita netočnost. Teorijska razrada odnosa propusnosti i geometrijskih svojstava poroznog medija predstavljena je...
-
-
Petrogeneza peridotita i piroksenita na području Banovine, Hrvatska
-
Šime Bilić U ovom radu istraženi su peridotiti i pirokseniti na području Banovine. Ove stijene su formirane kao dijelovi nekadašnjeg Zemljinog plašta te predstavljaju baznu jedinicu ofiolita i dokaz su postojanja oceanskog prostora, a izdignuti su u gornje dijelove kore intenzivnim tektonskim pokretima koji su se počeli odvijati za vrijeme jure, prije oko 150 milijuna godina. Peridotiti i pirokseniti Banovine dio su Centralnog dinaridskog ofiolitnog pojasa (CDOB = „Central Dinaridic...
-
-
Poboljšanje iskorištenja ležišta arhitektonsko-građevnog kamena okrupnjavanjem blokova i povezivanjem raspucanih stijena
-
Dragan Vidić Arhitektonsko-građevni kamen je visoko vrijedna mineralna sirovina po jedinici proizvoda. Iz
dosadašnjih iskustava i stručne literature utvrđeno je da je za određenu količinu komercijalnih
blokova arhitektonsko-građevnog kamena potrebno otkopati (odrezati) znatno veći obujam
stjenske mase u sraslom stanju. Kameni ostatak, koji nastaje dobivanjem komercijalnih blokova
arhitektonsko-građevnog kamena, je najčešće sirovina manje ili čak minorne vrijednosti po
jedinici...
-
-
Podložnost porječja rijeke Dubračine površinskim geodinamičkim procesima
-
Aleksandar Toševski Predmet istraživanja doktorskoga rada su površinski procesi klizanja, puzanja, prekomjerne erozije, jaružanja i odronjavanja u porječju rijeke Dubračine u Primorskogoranskoj županiji. Porječje predstavlja zonu navlake karbonata na fliš gdje postoje svi geološki, geomorfološki i klimatski preduvjeti za nastanak površinskih geodinamičkih (inženjerskogeoloških) procesa, a specifično je i po tome što je to za sada jedino područje u Hrvatskoj gdje se na površini nalaze vrlo...
-
-
Podrijetlo nitrata u podzemnoj vodi zagrebačkoga aluvijalnoga vodonosnika
-
Zoran Kovač Nitrati predstavljaju jedno od glavnih onečišćivala podzemne vode u svijetu. U podzemnoj vodi zagrebačkoga vodonosnika okarakterizirani su kao jedna od pet glavnih grupa onečišćivala. Smanjenje koncentracije određenog onečišćivala najviše ovisi o definiranju njegovog podrijetla. Za potrebe određivanja podrijetla nitrata i povezanih geokemijskih procesa u podzemnoj vodi zagrebačkoga vodonosnika korištene su razne geokemijske i statističke metode. U okviru geokemijskih metoda...
-
-
Pouzdanost određivanja propunosti slabo propusnih plinskih ležišta optimiranjem trajanja testa porasta tlaka
-
Sonja Koščak-Kolin U plinskim bušotinama slabo propusnih ležišta dolazi do odstupanja u određivanju propusnosti stijene primjenom analize testova porasta tlaka, jer bi mjerenje trebalo trajati i nekoliko godina. Stoga je optimiranjem trajanja testa porasta, razvijena nova metodologija u kojoj su odstupanja rezultata minimalna. Novi pristup rješavanju problema je detaljnije analiziranje krivulje porasta tlaka u tzv. nepoznatom području prijelaznog perioda, temeljem trajanja testa od samo sto sati. U...
-
-
Povećanje stabilnosti kanala bušotine primjenom isplake s nanočesticama
-
Petar Mijić Najsloženiji problemi u tehnologiji izrade dubokih bušotina proizlaze iz narušene stabilnosti stijenki kanala bušotine zbog djelovanja različitih mehaničkih i fizikalno-kemijskih čimbenika. Nestabilnost kanala bušotine javlja se tijekom bušenja kroz različite stijene uključivo šejlove u kojima su pore nanodimenzija i iznose prosječno od 10 do 30 nm. Klasični aditivi na takvim stijenama ne mogu stvoriti kvalitetan isplačni oblog, ali se to može postići ukoliko se u isplaku...
-
-
Procjena rizika od onečišćenja podzemnih voda u kršu na području sliva izvora Jadra i Žrnovnice
-
Jelena Loborec U posljednje vrijeme sve se više ističe neprocjenjiva vrijednost zaliha podzemnih voda visoke
kakvoće koje se nalaze u krškim područjima Republike Hrvatske. Zajedno s tim dolazi i
spoznaja o iznimnoj ranjivosti krških vodonosnih sustava koji su zbog svojih karakterističnih
obilježja jako podložni negativnim antropogenim utjecajima. U ovom radu predložen je
pristup zaštite krškog vodonosnog sustava od istraživanja njegovih geoloških, hidrogeoloških
i hidroloških značajki...
-
-
Razvoj metode laboratorijskog ispitivanja plinopropusnosti glinenih geosintetičkih barijera
-
Helena Vučenović Glinena geosintetička barijera (GCL) je tvornički proizvedena hidraulička barijera koje se
sastoji od mineralne i geosintetičke komponente. Danas se GCL intenzivno upotrebljava kao
brtvena barijera u pokrovnim slojevima odlagališta otpada s ciljem sprječavanja procjeđivanja
padalina u tijelo odlagališta te prodora plinova iz tijela odlagališta u atmosferu i okoliš. Posebna
pozornost se usmjerava na velike količine bioplina koje se stvaraju u tijelu odlagališta što je
...
Pages
