Pages

Definiranje dubokog slanog vodonosnika Osijek u Osječkim pješčenjacima istočnog dijela Dravske depresije i procjena perspektivnosti za geološko skladištenje ugljičnog dioksida
Definiranje dubokog slanog vodonosnika Osijek u Osječkim pješčenjacima istočnog dijela Dravske depresije i procjena perspektivnosti za geološko skladištenje ugljičnog dioksida
Ivana Brezovac
Zbog sve većih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, javlja se potreba za pronalaženjem načina na koje će se smanjiti taj utjecaj. Postoje dokazi da najveći učinak na klimatske promjene imaju velike količine ugljikovog dioksida koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva te sječom šuma. Jedan od načina smanjivanja emisije CO2 u atmosferu je njegovo kaptiranje i geološko skladištenje u duboke slane vodonosnike. Duboki slani vodonosnik Osijek definiran je...
Definiranje jednadžbe stanja za utiskivanje CO2 u naftu
Definiranje jednadžbe stanja za utiskivanje CO2 u naftu
Valentina Biličić
Minimalni tlak miješanja ključni je parametar na temelju kojeg se planiraju uvjeti utiskivanja plinova kako bi se postigao dodatni iscrpak nafte kojoj se smanjila pokretljivost tijekom proizvodnje ispod tlaka zasićenja. Iz dostupnih laboratorijskih podataka o nafti, tj. laboratorijske studije utiskivanja nafte, uzeti su podaci za usklađivanje s onima koji se mogu dobiti simulacijom PVT uvjeta, pomoću jednadžbe stanja. Kako je za minimalni tlak miješanja u ležištu potrebno uzeti u...
Definiranje odnosa zagrebačkih jezera i rijeke Save
Definiranje odnosa zagrebačkih jezera i rijeke Save
Filip Šegović
U diplomskom radu prikazan je utjecaja rijeke Save na vodostaj jezera Jarun i Savica. U analizama su korišteni podatci vodostaja Save s dvije mjerne postaje na području Grada Zagreba kao i podaci o vodostajima jezera prikupljeni automatskim mjeračima. Podatci su prikupljani u razdoblju od 07.04.2022. do 26.05.2022. godine. Za definiranje odnosa rijeke Save i jezera korištene su statističke metode korelacije, linearna regresija i kroskorelacija. Metode korelacije i linearne regresije...
Dekarbonizacija centralnih toplinskih sustava
Dekarbonizacija centralnih toplinskih sustava
Dorotea Nađ
Sektor grijanja i hlađenja zaslužan je za oko 40% emisija stakleničkih plinova i predstavlja jedan od najvećih izazova energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Još veći izazov predstavljaju centralizirani toplinski sustavi, budući da su potrebni veliki kapaciteti proizvodnje energije, ali i visoke temperature zbog trenutnih zahtjeva potrošača i distribucijske mreže. Upravo je to razlog malog postotka obnovljivih izvora energije implementiranih u CTS. Budućnost...
Dekarbonizacija plinskog transportnog sustava
Dekarbonizacija plinskog transportnog sustava
Margarita Tomić
Negativan učinak klimatskih promjena, odnosno njihove posljedice predmet su rasprava već dugi niz godina. Budući da je energetski sektor zaslužan za većinu emisija stakleničkih plinova, neophodna je energetska tranzicija. Izravan prelazak s fosilnih goriva na obnovljivu električnu energiju je nepraktična i skupa opcija, stoga se javlja potreba dekarbonizacije plinskog sustava korištenjem niskougljičnih i obnovljivih plinova, odnosno biometana i vodika. Europska unija uvodi razne...
Deregulacija cijena prirodnog plina na tržištu Republike Hrvatske
Deregulacija cijena prirodnog plina na tržištu Republike Hrvatske
Matej Boras
U radu su opisani energetski paketi Europske unije, koji predstavljaju zakonske okvire prema kojima sve članice Europske unije trebaju prilagoditi svoje zakonodavstvo, s ciljem ostvarivanja zajedničkog energetskog tržišta koje za posljedicu ima smanjenje cijena za krajnje korisnike i povećanje kvalitete opskrbe. Analizirani su određeni parametri tržišta prirodnog plina na razini Europske unije, kako bi se dobio što bolji uvid u kretanja cijena. Nadalje je analizirano tržište plina...
Detekcija i vizualizacija poplavljenog područja korištenjem Landsat 8 satelitskih snimaka
Detekcija i vizualizacija poplavljenog područja korištenjem Landsat 8 satelitskih snimaka
Filip Polanščak
Izračun NDWI indeksa poplavljenog područja općine Gunja pomoću Landsat 8 satelitskih snimaka u R programskom sustavu. Ulazni podaci s kojima se vršio izračun su satelitske snimke sa Landsat misije preuzete sa Earth Explorera. Površina poplavljenog područja dobivena je oduzimanjem NDWI indeksa snimaka prije i poslije poplave. Vizualizacija poplavljenog područja izvršena je u ArcSceneu.
Detekcija opožarenog područja Općine Tomislavgrad 2021. godine korištenjem Landsat 8 satelitskih snimaka
Detekcija opožarenog područja Općine Tomislavgrad 2021. godine korištenjem Landsat 8 satelitskih snimaka
Ivona Braovac
Izrađena je karta intenziteta sagorijevanja opožarenog područja Općine Tomislavgrad za požar koji je zahvatio područje Grabovičke visoravni početkom kolovoza 2021. Karta je izrađena na temelju dvije satelitske snimke Landsat 8 misije. Snimke su preuzete sa stranica USGS-a, odnosno Earth Explorer sučelja za datume 28.07.2021. (prije požara) i 13.08.2021. (nakon požara). Za obradu satelitskih snimaka kombinirani su geografski informacijski sustavi QGIS i ArcMap. Uz pomoć...
Detekcija opožarenog područja Splitsko-dalmatinske županije 2017. godine korištenjem Sentinel-2 multispektralnih satelitskih snimaka
Detekcija opožarenog područja Splitsko-dalmatinske županije 2017. godine korištenjem Sentinel-2 multispektralnih satelitskih snimaka
Marin Petrović
Tema ovog diplomskog rada bila je izrada karte intenziteta sagorijevanja za područje u zaleđu grada Splita koje je bilo zahvaćeno velikim požarom 2017. godine. Za izradu su korišteni satelitski snimci misije Sentinel- 2 preuzeti s Copernicus Open Access Huba pri čemu je bilo potrebno odabrati jedan snimak prije požara te drugi snimak nakon požara. Programski jezik korišten za obradu navedenih satelitskih snimaka je QGIS u kojem je bilo potrebno instalirati SCP dodatak punog naziva...
Detekcija opožarenog područja na lokaciji otoka Korčule korištenjem multispektralnih satelitskih snimaka
Detekcija opožarenog područja na lokaciji otoka Korčule korištenjem multispektralnih satelitskih snimaka
Niko Groznica
Analiza razlike NBR indeksa na području otoka Korčule u razdoblju od 12. srpnja 2015. god. do 7. srpnja 2019. god. na temelju Landsat 8 satelitskih snimaka. NBR se računao pomoću blisko infracrvenog i kratkovalnog infracrvenog spektra svjetlosti. Razlika NBR indeksa, dNBR, računala se kao razlika NBR indeksa prije i poslije požara. Dobivene vrijednosti dNBR kategorizirane su prema stupnju opožarenosti. Obrada i analiza podataka provedena je kroz QGIS i Python programski jezik.
Detekcija snježnih površina u Alpama iz multispektralnih satelitskih snimaka korištenjem strojnog učenja u programskom jeziku R
Detekcija snježnih površina u Alpama iz multispektralnih satelitskih snimaka korištenjem strojnog učenja u programskom jeziku R
Josipa Subotić
Svrha ovog rada je razvoj i evaluacija modela za detekciju snježnog pokrivača korištenjem algoritama strojnog učenja. Korištenjem multispektralnih satelitskih snimaka iz misije Sentinel-2 i naprednih algoritama poput randomForest, Support Vector Machine i Neural Network, cilj je točno klasificirati snježni pokrivač i druge klase poput stijena, urbanih područja, vode i vegetacije. Analizirani su spektralni potpisi snježnog pokrivača u različitim godišnjim razdobljima, čime je...
Detekcija snježnih površina u NP Paklenica pomoću Python programskog jezika
Detekcija snježnih površina u NP Paklenica pomoću Python programskog jezika
Sven Keglević
Na području Nacionalnog parka Paklenica analizira se stanje snježnog pokrova na temelju satelitskih snimki satelita Landsat 8 i Sentinel-2. Prikupljene su satelitske snimke područja snimljene unutar vremenskog perioda između listopada 2014. i svibnja 2020. godine. Pomoću zelenog i kratkovalnog infracrvenog kanala satelitskih snimaka računa se NDSI indeks, odnosno normaliziran indeks razlike u snijegu. Područja s pozitivnom vrijednosti NDSI indeksa su područja pod snježnim...

Pages