Pages

Kakvoća sirove vode na crpilištima Nedelišće i Prelog u Međimurskoj
 županiji
Kakvoća sirove vode na crpilištima Nedelišće i Prelog u Međimurskoj županiji
Franka Luburić
Osnovni cilj završnoga rada jest ocjena kakvoće sirove vode na vodocrpilištima Nedelišće i Prelog u Međimurskoj županiji, u odnosu na maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) pojedinih parametara u pitkoj vodi utvrđenih Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe (NN 125/2017). Ocjena kakvoće sirove vode provedena je...
Kapacitet kationske zamjene vodotočnih sedimenata drenažnog sustava Psunja
Kapacitet kationske zamjene vodotočnih sedimenata drenažnog sustava Psunja
Juraj Lazić
Predmet istraživanja ovog rada su vodotočni sedimenti s područja gore Psunj. Cilj istraživanja je bio odrediti njihov kapacitet kationske zamjene te neke od parametara o kojima taj kapacitet ovisi. Svrha istraživanja je ispomoć u analizama za disertaciju Danijela Ivaniševića iz Hrvatskog geološkog instituta (HGI). 21 uzorak za ovo istraživanje odabrani su između više od 300 uzoraka vodotočnih sedimenata na temelju multivarijatne statističke analize kemijskog sastava koju je...
Karakteristike srednjetrijaskog slijeda naslaga Velike Popine u Lici
Karakteristike srednjetrijaskog slijeda naslaga Velike Popine u Lici
Nikolina Gaberšek
Na području Kunovca, u blizini naselja Velika Popina u Lici, istražene su srednjetrijaske naslagei orovedene su mikropetrografske, sedimentološke i biostratigrafske analize. Snimljena su dva detaljna slijeda naslaga („Mali Kunovac vrelo“ i „Kunovac Vrelo“). U oba slijeda definirana su dva facijesa, Facijes vapnenaca i Facijes piroklastita i devet litotipova: Litotip vapnenaca s plitkovodnom faunom, Litotip vapnenaca s piroklastičnim materijalom, Litotip vapnenaca s ...
Karakterizacija otpada od čišćenja ulica sa područja grada Velike Gorice
Karakterizacija otpada od čišćenja ulica sa područja grada Velike Gorice
Igor Peršin
Čišćenje javnih površina u Velikoj Gorici obavlja VG čistoća d.o.o. Javne površine se kontinuirano čiste kako bi se spriječilo da otpad dospije u kanalizaciju, te radi sigurnosti prometa, zaštite voda i estetskih razloga. Otpad se na javnim površinama javlja uslijed prometa vozila, kretanja pješaka, košnje trave, opadanja lišća, itd. Ovaj otpad u zakonu je definiran kao ostaci od čišćenja ulica, s ključnim brojem 20 03 03, te je za njega preporučeno odlaganje. U ovom radu...
Karakterizacija pokrovnih stijena
Karakterizacija pokrovnih stijena
Anđela Lijić
Uz evaporite koje predstavljaju najučinkovitije pokrovne stijene, šejlovi i kompaktni vapnenci predstavljaju uobičajene pokrovne stijene, jer se odlikuju malom propusnošću. Preduvjet za formiranje akumulacije ugljikovodika je visoki kapilarni tlak na kontaktu kolektorskih i izolatorskih stijena koji se javlja uslijed male veličine pora pokrovnih stijena. Kapilarni tlak predstavlja razliku tlakova koji uzrokuje površinska napetost između dvije faze koje se ne mogu miješati....
Karakterizacija tla za modeliranje kolapsa pokrovnih naslaga na okršenoj vapnenačkoj podlozi
Karakterizacija tla za modeliranje kolapsa pokrovnih naslaga na okršenoj vapnenačkoj podlozi
Ena Rudec
Tijekom i nakon potresa 29. prosinca 2020.godine u Petrinji, osim uobičajenih pojava zapažen je veliki broj urušnih vrtača. Urušne vrtače nastaju ispiranjem materijala iz pokrova pri čemu on gubi čvrstoću i dolazi do urušavanja. Pregledom terena zabilježeno je 45 postojećih, 91 novonastalih i 3 potencijalne vrtače. S obzirom da je ta pojava rijetka i u svijetu, provedena su brojna geološka, hidrogeološka, geofizička i geotehnička ispitivanja, te su uzeti uzorci tla za...
Karta podložnosti na klizanje Republike Hrvatske
Karta podložnosti na klizanje Republike Hrvatske
Marko Erak
Klizišta predstavljaju veliki problem u gotovo svim dijelovima svijeta budući da mogu uzrokovati značajne ekonomske i socijalne gubitke. Istraživanja klizišta, a sukladno tomu i zoniranja terena s obzirom na podložnost klizanju, provode se radi prevencije nastanka novih klizišta, odnosno smanjenja posljedica od klizanja. Iako u Hrvatskoj trenutno ne postoje sveobuhvatne karte hazarda od klizanja, Vlada RH donijela je odluku o osnivanju radnih tijela kojom je predviđena i procjena...
Karta specifične ranjivosti na glavne izvore dušikovih spojeva na području zagrebačkog vodonosnika
Karta specifične ranjivosti na glavne izvore dušikovih spojeva na području zagrebačkog vodonosnika
Laura Huljek
Cilj istraživanja ovog rada je procjena ranjivosti zagrebačkog vodonosnika. Prethodno su utvrđena brojna onečišćivala na promatranom području, koja prijete kvaliteti podzemne vode. Od svih onečišćivala, najviše je dostupnih podataka za dušikove spojeve, kao potencijalna onečišćivala. S obzirom na prethodna istraživanja i dostupnost podataka, u obzir su uzeta svojstva vodonosnika, ali i najčešći izvori dušikovih spojeva. S tim je podacima napravljena baza podataka u...
Kartiranje ležišta ugljikovodika metodom umjetnih neuronskih mreža
Kartiranje ležišta ugljikovodika metodom umjetnih neuronskih mreža
Marijan Šapina
Računalno kartiranje ležišta ugljikovodika moguće je raznim metodama i tehnikama, primjerice metodama geostatističke procjene, ali i geomatematičkim metodama, kao što su primjena umjetnih neuronskih mreža. Metoda umjetnih neuronskih mreža se primarno koristi u slučaju manjkavih podataka i podataka u nelinearnom odnosu, a karakteristika te metode je da simulira postupak ljudskog učenja uvježbavanjem parametara nizom ponavljanja. U ovomu radu je statističkom analizom i...
Kartiranje prostornog rasporeda poroznosti u svrhu procjene kapaciteta geološkog uskladištenja ugljičnog dioksida
Kartiranje prostornog rasporeda poroznosti u svrhu procjene kapaciteta geološkog uskladištenja ugljičnog dioksida
Marko Risek
Na izračun kapaciteta geološkog uskladištenja CO2 utječu brojni parametri od kojih se neki teže određuju. Regionalna procjena prostornog rasporeda poroznosti često je opterećena malim brojem ulaznih podataka. Postojeći model za duboki slani vodonosnik Poljana u zapadnom dijelu Savske depresije u disertaciji Ive Kolenković napravljen je na temelju kvantitativne interpretacije karotažnih mjerenja iz 20 bušotina što predstavlja relativno mali broj ulaznih podataka za tako...
Kemijsko-termalne značajke ugljena i pepela ugljena
Kemijsko-termalne značajke ugljena i pepela ugljena
Marko Bilić
U radu je istražen kemijski sastav i pojedina termalna svojstva smeđeg ugljena, lignita i treseta s područja Livna (BiH) kao i njihovog pepela. Donje ogrijevne vrijednosti (na osnovu suh) dobivene za smeđi ugljen, lignit i treset iznose: 25,46 MJ/kg; 19,36 MJ/kg i 17,14 MJ/kg. Smeđi ugljen ima nizak sadržaj pepela, dok lignit i treset imaju sklonost stvaranja veće količine pepela pri izgaranju. Pepeo smeđeg ugljena pokazuje visok sadržaj SiO2, SO3, Fe2O3 i Al2O3, dok pepeo nastao...
Kemizam podzemne vode dubljeg vodonosnika na području sjeverne Baranje
Kemizam podzemne vode dubljeg vodonosnika na području sjeverne Baranje
Petra Simončić
U ovom radu analizirani su rezultati kemijskog sastava vode sa područja triju vodocrpilišta: Prosine, Livade i Topolje koji se nalaze na području sjeverne Baranje. Cilj rada bio je izraditi pomoću navedenih analiza Piperove dijagrame kako bi se na temelju njih mogli odrediti hidrokemijski facijesi za vodu na području navedenih vodocrpilišta. U radu je navedeno 29 kemijskih analiza za različite bušotine, piezometre i zdence te je prikazan kemijski sastav vode; uzorci za kemijske...

Pages