Paginacija

Rezerve i proizvodnja nafte iz nekonvencionalnih ležišta u Sjedinjenim Američkim Državama
Rezerve i proizvodnja nafte iz nekonvencionalnih ležišta u Sjedinjenim Američkim Državama
Nika Hribar
Naftna industrija je dugi niz desetljeća glavni pokretač američkog gospodarstva. SAD su bile veliki uvoznik nafte te je svaka promjena na svjetskom naftnom tržištu imala veliki utjecaj na američko gospodarstvo. Posljednja dva desetljeća rezerve nafte iz konvencionalnih ležišta u SAD-u se smanjuju, a potrebe za energijom sve više rastu. To je usmjerilo industriju na razvoj i primjenu novih tehnologija kojima bi se nafta mogla pridobivati iz nekonvencionalnih ležišta. Na engleskom...
Rezerve, pridobivanje i kretanja cijena nafte u svijetu tijekom 1995., 2005. i 2015. godine
Rezerve, pridobivanje i kretanja cijena nafte u svijetu tijekom 1995., 2005. i 2015. godine
Marija Topić
Suvremeni svijet nezamisliv je bez energije te samim time energetskih mineralnih sirovina. Osnovni cilj ovoga rada bila je analiza rezervi i pridobivanja nafte u svijetu tijekom 1995., 2005. i 2015. godine prema podacima British Petroleuma. Poseban osvrt dan je kretanju cijena nafte u razdoblju od 1980. do 2015. godine. Prema podacima BP-a se vidi globalni porast rezervi nafte koje 1995. godine iznose 179,1 × 109 m3, 2005. godine 218,5 × 109 m3, a 2015. godine 269,9 × 109 m3. Analizom...
Rotator ulaznih cijevi (tubinga)
Rotator ulaznih cijevi (tubinga)
Mislav Rendulić
Više od 50% oštećenja u bušotinama opremljenima sustavom s dubinskim klipnim sisaljkama posljedica je trošenja tubinga, koje može biti mehaničko i korozijsko. Kako bi se objasnila pojava različitih oštećenja tubinga uslijed trošenja, navedeni su faktori koji utječu na nastajanje trošenja. U cilju sprječavanja navedenih vrsta trošenja tubinga, u sustav proizvodne opreme bušotine ugrađuje se rotator tubinga, koji ravnomjerno raspoređuje trošenje unutar tubinga, a sastoji se...
Rudarska i geološka baština Radoboja
Rudarska i geološka baština Radoboja
Valentina Nakić
Radoboj je važno mjesto zbog svoje iznimno bogate geološke i rudarske baštine. Prema tome svrha ovoga završnog rada je širenje zanimljivih informacija o geologiji i rudarstvu te promoviranje kulturne baštine Radoboja. U radu se prvo izlažu geografske i geološke značajke mjesta Radoboj. Zatim povijesni čimbenici i rudarska tradicija, koja započinje pronalaskom sumpora i razvojem radobojskog stroja. Od geološke baštine spomenuto je mnoštvo fosila, od kojih su najistaknutiji...
Rudarska i geološka baština Ruda kraj Samobora
Rudarska i geološka baština Ruda kraj Samobora
Franjo Katalinić
U ovom radu napravljenom u sklopu projekta MineHeritage opisuje se ležište Rude i Rudnik sveta Barbara s naglaskom na njihovu geološku i rudarsku baštinu. Ležište predstavlja prototip permske sideritno-polisulfidno-baritno-hematitne mineralizacije kao značajni primjer geološke baštine. Iz ležišta se u povijesti vadila ruda bakra i željeza te neko vrijeme i gips. Nakon istraživačkih radova sredinom prošlog stoljeća eksploatacija rude iz rudnika prestaje, a 2002. godine na...
Rudarska i geološka baština Sovinjaka
Rudarska i geološka baština Sovinjaka
Ivan Ruškač
Ovim završnim radom, izrađenim u sklopu projekta ˝MineHeritage˝, opisuje se područje Sovinjaka, te rudnik Minjera s pogonom za preradu mineralne sirovine. Rudnik se nalazi u dolini rijeke Mirne kraj Buzeta u Istri. Ruda koja se eksploatirala je piritizirani boksit. Uz podzemnu i površinsku eksploataciju, na lokalitetu se u tvornici boksit i prerađivao. Glavni proizvodi bili su alaun, vitriol, sumporna kiselina i berlinsko modrilo. To je bila prva eksploatacija boksita na svijetu....
Sadržaj tricija u vodi na području crpilišta Kosnica
Sadržaj tricija u vodi na području crpilišta Kosnica
Ivona Mijatović
Mjerenja koncentracije aktivnosti radioaktivnog izotopa tricija mogu dati korisne informacije u hidrogeološkim istraživanjima u svrhu datiranja podzemne vode, procjene brzine obnavljanja podzemne vode, određivanja količine preostalog tricija u odnosu na inicijalnu koncentraciju u nekom razdoblju te ukazivanja na određene kontaminacije. U radu su obuhvaćeni rezultati mjerenja koncentracije aktivnosti tricija za uzorke uzorkovane na području crpilišta Kosnica u razdoblju između...
Sadržaj ugljika organskog podrijetla u srednjomiocenskim laporima na području Voćina
Sadržaj ugljika organskog podrijetla u srednjomiocenskim laporima na području Voćina
Monika Marić
Osnova ovog rada je prikazati sadržaj organskog ugljika u srednjomiocenskim laporima istočnoga dijela Dravske depresije, uzorkovanima na lokalitetu Voćin. Koristeći se uređajem Multi EA 4000 CS, izmjerene su vrijednosti TC-a i TIC-a za svaki uzorak. Razlikom navedenih vrijednosti dobivene su TOC vrijednosti. TOC vrijednosti prikazane su na grafu te interpretirane zajedno sa sedimentološkim stupom. Određeni uzorci pokazuju moguće malu, skromnu do izvrsnu matičnu moć. Tamno sivi...
Sadržaj ugljika organskog podrijetla u srednjomiocenskim laporima na području Voćina
Sadržaj ugljika organskog podrijetla u srednjomiocenskim laporima na području Voćina
Niko Rak
U ovom radu načinjene su analize uzoraka srednjomiocenskih lapora s područja Voćina koji se nalazi na jugozapadnom rubu istočnog dijela Dravske depresije. Koristeći uređaj Multi EA 4000 CS izmjerene su vrijednosti ukupne količine ugljika i vrijednosti sadržaja ukupnog ugljika iz anorganskih spojeva. Uvrštavajući te vrijednosti u odgovarajuću jednadžbu, izračunate su vrijednosti sadržaja ukupnog ugljika organskog podrijetla za svaki uzorak. Dobivene vrijednosti su pridružene...
Saliniteti slojne vode u dubokim propusnim slojevima na području istočnog dijela Dravske depresije
Saliniteti slojne vode u dubokim propusnim slojevima na području istočnog dijela Dravske depresije
Ida Pavlin
Istočni dio Dravske depresije predstavlja ispunu neogensko-kvartarne starosti koja se geografski nalazi na sjeveroistoku Republike Hrvatske kao manja jedinica unutar Panonskog bazena. Na tome području je provedena analiza sastava slojnih voda u 10 bušotina čiji su rezultati ukazivali na neobično niske vrijednosti saliniteta slojnih voda. Obrađeni podatci preuzeti su iz fonda dokumentacije Agencije za ugljikovodike, a izvor podataka su većinom mjerenja proizvodnih svojstava...
Samogradnja kondenzacijskog higrometra za određivanje točke rosišta zraka
Samogradnja kondenzacijskog higrometra za određivanje točke rosišta zraka
Hrvoje Hrvojević
U diplomskom radu se opisuje samogradnja kondenzacijskog higrometra za određivanje točke rosišta zraka. Kondenzacijski higrometar je uređaj koji mjeri relativnu vlažnost zraka. Samogradnja kondenzacijskog higrometra provedena je uz pomoć jednostavnih elemenata, elektroničkih komponenti (osjetila i modula) te Croduino pločice što ga čini vrlo jeftinim i jednostavnim za izgraditi. Utvrđeno je kako konstruirani uređaj ispravno radi te je moguće postići rošenje zraka i mjerenje...
Samopodešavajuća PDC dlijeta
Samopodešavajuća PDC dlijeta
Karlo Vedriš
Otkako su se pojavila na tržištu PDC dlijeta prošla su kroz brojne promjene i nadogradnje, a jedno takvo unapređenje je i tehnologija samopodešavanja dubine prodiranja reznih elemenata (engl. Self-Adjusting Depth Of Cut Control). Ovo tehnološko rješenje razvila je 2016. godine kompanija Baker Hughes. Svoju primjenu pronalazi u potrebi industrije za efikasnijim bušenjem kroz heterogene stijene gdje dolazi do štetnih utjecaja na bušaći alat, osobito dlijeto kao njegov najizloženiji...

Paginacija