| Sažetak | Terenskim istraživanjima na području gorja Meovršje, u blizini Kreševa u Srednjebosanskom škriljavom gorju zabilježene su pojave barita i fluorita. Napravljene su mineraloške i geokemijske analize kako bi se definirali stijena domaćin, tipovi i odnos mineralizacije i stijene domaćina, te njihov kemijski sastav. Makroskopskim i mikroskopskim analizama utvrđeno je da je dolomit stijena domaćin, različitog stupnja svježine. Baritno-fluoritna mineralizacija nalazi se unutar dolomita u obliku žilica i pukotina ispunjenih baritom, kvarcom, fluoritom i tetraedritom, podređeno malahitom i azuritom. Mikroskopskom analizom mineralizacije utvrđeno je da se barit nalazi uz rubove žila, te da ima dobro razvijene, izdužene forme. Kvarc se uglavnom nalazi unutar pukotina ili na kontaktu između stijene domaćina i barita. S obzirom na undulozno potamnjenje pretpostavlja se da je prošao period povišenih tlakova, potencijalno kao posljedica metamorfoze. S druge strane, fluorit je češće hipidiomorfnih formi, te je mikroskopskom analizom utvrđeno da većinom popunjava međuporni prostor između barita i stijene domaćina. Geokemijske analize, s vrlo visokim udjelima CaO (max. 50,06 mas. %) i MgO (max. 33,99 mas. %) potvrdile su dolomit kao stijenu domaćina. U mineraliziranom dijelu stijene, geokemijske analize su uz pojave BaO, SO3 i povišeni Sr koji upućuje na izmorfne zamjene Sr-Ba u baritima zabilježile i povišenje Cu, Zn, Ag, Hg i Sb, s time da udio antimona u zoni mineralizacije varira između 0,04 i 3,63 mas. %, što upućuje na pojavu antimonitno-srebrnonosne tetraedritne mineralizacije. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da na lokalitetu Meovršje postoji potencijal za daljnja istraživanja u svrhu pronalaska baritnog i fluoritnog orudnjenja, ali vezano uz njih i potencijalnu pojavu antimonsko-srebrnonosne mineralizacije i mineralizacije zlata. |
